PLEHAN                               Kovačevci 36, pp 47 / tel. ***385-99-567-312

 Poštovana gospodo,

Pišem Vam s nakanom da Vas zamolim za pomoć pri izgradnji samostanske i župne crkve sv. Marka na Plehanu, u Bosanskoj Posavini.

Franjevački samostan Plehan, u kojem je ujedno bilo sjedište istoimene župe s blizu 8000 vjernika, najteže je stradao u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini. Nakon upornih topovskih napada i avionskih raketiranja crkve i samostana, u srpnju mjesecu 1992. godine srpska vojska je u veliku samostansku crkvu uvezla kamion eksploziva i digla je u zrak. Od eksplozije crkve porušen je i samostan, jedan od najljepših u Bosni.

            Gotovo dvije godine nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, kojim je područje Plehana dodijeljeno administraciji Republike Srpske, nije bilo moguće pristupiti u ovaj kraj zbog protivljenja novih vlasti. No, čim se pružila prva prilika, na Plehan su došli gvardijan i nekoliko najhrabrijih župljana. Nakon velikih napora, uspjelo se pod krov staviti samostansku štalu, koja je najmanje bila stradala, te se useliti u nekoliko opremljenih prostorija. U dijelu samostanske štale i danas funkcionira samostan, te u njemu sada žive i rade četvorica franjevaca.

Do sada se uspjelo izgraditi samo temelje crkve a sada bi gradnju trebalo nastaviti dalje. Hrvatska zajednica Plehan-Derventa u Švicarskoj do sad je bila jedan od najaktivnijih podupiratelja obnove Plehana, te zbog toga Odbor za izgradnju plehanske crkve, koji djeluje pri ovome klubu uživa puno naše povjerenje da u ime samostana i župe može prikupljati novčana sredstva za izgradnju naše crkve. Imena svih darovatelja objavit ćemo u našem Plehanskom glasniku i na našoj Internet stranici te se svakome osobno zahvaliti, tako da svatko može biti siguran da je njegov dar doista pridonio dizanju iz praha plehanske crkve sv. Marka.

Na Plehanu su franjevci još u srednjem vijeku imali crkvu sv. Marka. Od 1563. godine, kada su Turci zauzeli Bosansku Posavinu i porušili crkvu, franjevci i dalje ostaju tu prisutni te stoljećima okupljaju vjernike na plehanskom srednjovjekovnom groblju. Kako turske vlasti nisu dopuštale gradnju novih kršćanskih objekata, samostan i crkva na Plehanu sagrađeni su tek u drugoj polovini 19. stoljeća. Njihovim rušenjem Plehan je ostao jedini samostan u Bosni koji nema ni crkve ni zgrade samostana.

A samostan Plehan bio je jedna od najvažnijih i najvrjednijih duhovnih i  kulturnih institucija Hrvata jugozapadnog dijela Bosanske Posavine. U 19. stoljeću bio je mjesto visokog teološkog studija bosanskih franjevaca i u njemu je još 1888. godine pokrenut kulturno-književni časopis Novi bosanski prijatelj. Samostanski arhiv čuvao je najvrjednije dokumente ovoga dijela Bosne i matice iz 17. stoljeća, a samostan je posjedovao bogatu galeriju moderne umjetnosti (preko 600 djela najpoznatijih suvremenih hrvatskih slikara i kipara).

Vojnici rušitelji imali su nakanu izbrisati sve tragove života, vjere i kulture Hrvata katolika u ovome području. To im je pošlo za rukom, ali mi mislimo da kao kršćani i rodoljubi ne bismo smjeli dopustiti da nakane zla imaju posljednju riječ. Pomozite nam, ako ikako možete, u toj plemenitoj nakani i pridružite se našoj akciji "S ljubavlju gradimo Plehan".

Velika Vam hvala za razumijevanje.

Na Plehanu, 09. ožujka 2004.